2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Postoje dva sustava koji uređuju bračnu imovinu bračnih drugova:

a) Sustav odvojene imovine/sustav sudjelovanja u stjecanju (članak 1397-1402 HCC):

Ovaj sustav se primjenjuje ako bračni drugovi nisu zaključili ugovor. Sustav odvojene imovine/ sustav sudjelovanja u stjecanju (članak 1397 HCC) uspostavlja pravilo kojim pojedinačna imovina bračnih drugova ostaje netaknuta njihovim brakom. Imovina koju su bračni drugovi imali prije braka i ona koju stječu nakon što on traje čini njihovu odvojenu imovinu, a oni su pojedinačno odgovorni za svoje vlastite dugove svojom odvojenom imovinom. U slučaju raspada braka, međutim, svaki bračni drug ima pravo sudjelovati u obrazlaganju imovine drugoga bračnoga druga do kojeg dolazi od stupanja u brak ako je on/ona doprinio tom povećanju (vidi 5.1.).

b) Sustav zajednice imovine (članak 1403-1415 HCC):

Sustav zajednice imovine, koji nije sasvim široko rasprostranjen, predmnijeva da bračni drugovi biraju uspostaviti zajednicu imovine s jednakim dijelovima u vlasništvu onog drugog, ali bez prava da bračni drugovi pojedinačno raspolažu tim dijelom njihove imovine.

Imovina koja spade u sustav zajednice imovine (članak 1405 HCC):

Tamo gdje ugovor ne sadrži odredbu o razmjeru sustava zajednice imovine, ovaj režim će pokriti svu imovinu koju bračni drugovi pojedinačno steknu bez naknade tijekom braka uz prihod koji proizlazi iz imovine koju je taj bračni drug posjedovao prije braka. Zajednica imovine ne uključuje ništa od sljedećeg, čak i ako je to stečeno bez naknade: 1. imovinu svakog od bračnih drugova namijenjenu isključivo za osobnu uporabu ili za obavljanje njegove/njezine profesije i pripadajući pribor, 2.zahtjeve pobliže označene u člancima 464 i 465 HCC (zahtjevi koji su zbog svoje prirode tijesno povezani s jednom osobom te se ne mogu delegirati ili odvojiti od osobe ili zahtjevi koji su dogovoreni/usuglašeni s obzirom na to da nisu podložni delegiranju) i 3. pravo intelektualnog vlasništva.

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Ako nije drukčije dokazano, smatra se da je neka imovina dio zajednice imovine.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Bračni drugovi nisu obvezni pripremiti popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

• U sustavu odvojene imovine/sudjelovanja u stjecanju, svaki bračni drug je odgovoran za upravljanje i raspolaganje svojom vlastitom imovinom. Međutim, jedan od bračnih drugova može ovlastiti drugoga bračnoga druga da upravlja njegovom/njezinom individualnom imovinom bez ikakve odgovornosti za obveze da predaju primanja koja proizlaze iz upravljanja tom imovinom, ako ti uvjeti nisu dogovoreni. Takav prihod se smatra dijelom obveze da pridonese zadovoljenju potreba njihove obitelji (članak 1399 HCC).
• U sustavu zajednice imovine pitanje tko će upravljati njihovom zajedničkom imovinom i tko ima pravo raspolagati njome je stvar koju trebaju dogovoriti bračni drugovi, kao i pitanje treba li postojati pravo davanja suglasnosti u slučaju da je dogovoreno da će jedan od bračnih drugova upravljati njihovom imovinom.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

U oba sustava su, u načelu, pravni poslovi u koje ulazi jedan od bračnih drugova obvezujuće su samo za tog bračnoga druga. Međutim, u slučaju režima zajednice imovine za dugove koje je napravio jedan bračni drug tijekom njihova braka koje su povezane s upravljanjem zajednicom imovine i s potrebama njihove obitelji bračni drug koji nije dužnik je supsidijarno odgovoran (vidi 2.6.b).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

• Pod odvojenom imovinom/sudjelovanjem u sustavu stjecanja, samo bračni drug koji je napravio dugove tijekom braka je za njih odgovoran. Vjerovnik može samo može namiriti te tražbine iz osobne imovine bračnoga druga dužnika.
• U režimu zajednice imovine odgovornost za dugove nastale tijekom braka koji se odnose na upravljanje zajednicom imovine i na potrebe njihove obitelji leži na bračnom drugu dužniku, a vjerovnici mogu namiriti svoje tražbine iz njegove/njezine osobne imovine i njihove zajedničke imovine (a ako ta imovina nije dostatna, iz osobne imovine bračnoga druga koji nije dužnik do polovine vrijednosti njihove tražbine (članak 1410 HCC). U slučaju osobnih dugova te dugova koji nisu povezani s ovlasti da bračni drug-dužnik upravlja zajednicom imovine, vjerovnici mogu namiriti svoje tražbine iz osobne imovine bračnoga druga-dužnika, a samo tamo gdje je imovina nedostatna oni mogu namiriti svoje tražbine iz zajedničke imovine, ali čak i tada samo do polovine te vrijednosti (članak 1408-1409 HCC).

Print this topic

back to top